Smederevski kuvar – ART Fora u Smederevu

Ulica sećanja naslov je umetničke akcije koju je smederevski PATOS razvio kroz projekat ART Fora. Rezultat projekta su izložba Ulica sećanja, performans Noć sećanja i knjiga Smederevski kuvar.

“Knjiga koja je pred vama svojevrsna je intimna istorija Smedereva sačinjena od porodičnih fotografija, ličnih i gradskih priča i kulinarske tradicije smederevskih domaćica i domaćina. Učesnici projekta Ulica sećanja poklanjaju vam delo sa željom da još bolje upoznate ovaj grad i uživate u njemu.” 

Probudi se! – ART Fora u Zrenjaninu

U okviru projekta ART Fora, CEKOM iz Zrenjanina realizovao je projekat U LICE i pripremio brošuru Probudi se! koja predstavlja mlade kreativne ljude u Zrenjaninu.

“Izmestili smo umetnost na ulice, servirali je prolaznicima u lice i učinili da svi zajedno budemo ponosni na potencijale koje ovaj grad ima. Ne dozvolite da vas jedna uspavanka uspava, već promenite pesmu!”

MUZIČKI SOLITER dobio Nagradu publike na Patosoffiranju

Dokumentarni film Muzički soliter, nastao u okviru projekta Art Fora – Banjice, dobar dan! dobio je najbolje ocene publike na devetom međunarodnom multimedijalnom festivalu Patosoffiranje održanom od 04. do 07. jula 2013. godine u Smederevu.

Film predstavlja muzičare koji žive u soliteru u Crnotravskoj 11a na Banjici i bave se rokenrolom, pankom i hip-hopom. Kako zvuči jedan betonski soliter od 20 spratova? Film istražuje koliko različiti doživljaji sopstvenog okruženja imaju veze sa drugačijim pristupom muzici i vodi publiku na muzičko putovanje kroz hodnike u kojima su autori odrastali i ulice jednog beogradskog predgrađa.

Autori filma su Mina Sablić i Aleksandar Papajić.
Filmska produkcija: Crossroads, Beograd 2013.

PATOSoffIRANJE 09

Na festivalu PATOSoffIRANJE koji se održava u Smederevu od 04. do 07. jula, Bazaart nastupa s filmom Muzički soliter autora Mine Sablić i Aleksandra Papajića. Film je nastao kroz projekat Art Fora – Umetnost za akciju, a govori o muzičkim bendovima čiji članovi su odrasli u Crnotravskoj 11a.
Muzički soliter je na programu festivala u subotu 06. jula u 22.30.
Ulaz na projekciju je slobodan.
90% programa na ovogodišnjem festivalu nosi oznaku NO BUDGET. To su umetnička dela ostvarena bez podrške javnih fondova za kulturu u Srbiji i regionu.
Festival i umetnici osuđuju pogubnu politiku finansiranja jeftine zabave namesto kulture, što preti da uništi kulturni identitet i budućnost Srbije. 

ČIJA JE ONO BABA, dramski tekst

Dramski tekst Čija je ono baba nastao je na redovnim dramskim radionicama sa učenicima IV i V razreda OOŠ “Vladislav Ribnikar” u Beogradu. Kreativni proces je bio zasnovan na razvojnim potrebama mladih članova grupe OPODOPO za poboljšanjem navika u međusobnoj komunikaciji, razvojem osetljivosti prema drugima i unapređenjem zajedništva i solidarnosti. Polazište za proces bilo je samokritično sagledavanje sopstvenih i tuđih dobrih i rđavih načina ponašanja kroz dramske situacije. Iz tih malih scena izvedeni su likovi i odnosi i preuzeti su motivi koji su dalje scenski razrađivani i napokon ugrađeni u dramski tekst.

Skupština Asocijacije NKSS najavljuje aktivnosti za promenu teškog položaja nezavisne scene

Asocijacija Nezavisna kulturna scena Srbije (NKSS) proširila je članstvo i izabrala nov Upravni odbor na 3. redovnoj Skupštini održanoj 21-23. juna u Vršcu.
Asocijacija je najavila intenziviranje aktivnosti za promenu teškog položaja svojih članica kojima je opstanak ugrožen kontinuiranim marginalizovanjem nezavisne scene i njenog ogromnog doprinosa ukupnom savremenom stvaralaštvu, a time i razvoju celog društva.

PROGLAS I PROTEST UMETNIKA SRBIJE

Umetnici Srbije najoštrije protestuju protiv sistematskog višegodišnjeg masakra nad kulturom i umetnošću uopšte.

Izražavamo veliki strah za budućnost naroda čiji se duh hrani crnim hronikama – a ne knjigama, šund televizijskim programima – a ne obrazovnim emisijama, golim silikonskim devojkama – a ne umetničkim aktovima, sveopštim nasiljem i netolerancijom – a ne pozorištem.

Hoćemo li dopustiti da se pozorišta zatvore, kao što smo dozvolili da nestanu bioskopi?
Hoćemo li dopustiti da gledamo izložbe u mraku?
Da li je klasična muzika samo simbol za Dan žalosti?
Ne trebaju nam pozorišne zgrade, muzeji, bioskopi, knjižare i galerije, a treba nam prostor za profit?
Ne trebaju nam umetnici, treba nam još državnih činovnika i partijskih poslušnika?

U kakve će to ljude izrasti naša deca?
DRŽAVA – JEDNAKO – KULTURA! 

PROTEST PROTIV UBIJANJA KULTURE, 22. jun u 18 sati, Trg Republike u Beogradu 

“Na razgovoru” – dečja predstava

6.jun 2013: Dramska grupa “Mali i veliki” pripremila je i izvela predstavu “Na razgovoru” u OŠ “Milan Rakić” na Novom Beogradu i na Zmajevim dečjim igrama u Novom Sadu.
Predstava govori o usamljenosti mladih u okruženju gde im dovoljnu pažnju ne posvećuju ni škola ni roditelji. Mladi koji ostaju prepušteni sami sebi, probleme rešavaju na nama pomalo čudan i možda grub način, ali ako se malo udubimo, primetićemo da su njihova rešenja odraz našeg ponašanja prema njima.

“Čija je ono baba” – dečja predstava

7. jun 2013: Predstava dečje i omladinske dramske grupe OPODOPO koja pod pedagoškim i umetničkim vođstvom članova Bazaarta okuplja učenike OOŠ “Vladislav Ribnikar” zaintresovane za dramsko izražavanje, premijerno je izvedena na školskoj sceni.
Učenici IV i V razreda su tokom školske godine na redovnim dramskim radionicama razvili sadržaje koji čine okosnicu dramskog teksta. Proces rada imao je vaspitnu i obrazovnu funkciju: da unapredi socijalno ponašanje mladih, njihovu empatsku sposobnost i veštine timskog rada i da razvije kreativno i kritičko mišljenje o pitanjima lične i društvene odgovornosti i međugeneracijskog razumevanja i solidarnosti.
Tema predstave “Čija je ono baba” je sve rasprostranjeniji individualizam koji se zapaža kod mlade generacije, doveden do apsurda kroz izmišljen rialiti šou “Egoista”.

Art Fora / ART4A

Projekat umetnosti u zajednici Art Fora /ART4A/ Umetnost za akciju nastao je iz  potrebe za razvojem solidarnosti i empatije među sugrađanima, posebno među mladom generacijom. Kroz umetničke akcije podržavamo građane da povrate odgovornost za zajednički prostor i život.
Da li građanin može da utiče na život društva? Pojedinac se često oseća nemoćno pred velikim sistemima, ali u okviru zgrade, ulice ili naselja stvari stoje drugačije. Tamo gde živimo, u okruženju koje poznajemo, društvo nije apstraktna tvorevina. Naše društvo čine naš prvi komšija, naša komšinica iz susedne zgrade, naš bakalin iz prizemlja, deca iz parka iza naše zgrade… To je naša zajednica. To smo mi.