Konferencija 2016

BAZAART i partneri: Dečji kulturni centar Beograda, Malo pozorište „Duško Radović“, Centar za dramu u edukaciji i umetnosti CEDEUM i Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu organizuju drugu nacionalnu Konferenciju

DRAMSKO OBRAZOVANJE I SAMOOBRAZOVANJE -
Kako do dramskih pedagoških kompetencija

od 18. do 20. juna 2016. godine u Beogradu.

Tema skupa su mogućnosti koje se pružaju nastavnicima, umetnicima i drugim profesionalcima za sticanje kompetencija za stručno i odgovorno vođenje dramskog pedagoškog rada s decom i mladima – kroz akademsko obrazovanje ili alternativne pristupe koji se razvijaju usled njegovog nedostatka. Tema je određena činjenicom da dramska pedagogija, kao mlada umetničko-pedagoška praksa i još mlađa naučna oblast, u našoj zemlji još uvek nije zastupljena na univerzitetima.[1]

Cilj konferencije je da ukaže stručnoj i široj javnosti na potrebu za akademskim obrazovanjem i profesionalizacijom zanimanja dramskih pedagoga i dobrobiti koju društvo, kultura i obrazovanje u Srbiji mogu imati od razvoja dramske pedagogije.

Analiza stanja:

Prosvetni radnici se, kako istraživanja pokazuju, u malom broju upoznaju s mogućnostima dramskog rada tokom svog inicijalnog obrazovanja (18%). U najboljem položaju su vaspitači (98%), pa učitelji (35%), dok se predmetni nastavnici s dramom i pozorištem sreću sporadično, u okviru metodike pojedinih predmeta (otpr. 11%, jer nema standarda među fakultetima) (Đorđević, 2014). Pedagozi i psiholozi stiču takva saznanja od upućenih profesora i kroz seminare koje drže spoljni saradnici.

Dramski umetnici, pak, tokom studija se uopšte ne sreću ni sa pojmom, ni sa sadržajem dramske pedagogije, tako da u skoro 100% slučajeva ne znaju ni šta se pod tim terminom podrazumeva (šta obuhvata dramski pedagoški rad; zašto je potreban; s kim, kako, gde i kada se sprovodi itd).

Nastavnici i vaspitači do dramskih pedagoških kompetencija najčešće dolaze kroz seminare za stručno usavršavanje (približno 50% dramskih kompetencija u srpskoj prosveti stečeno je na taj način). Tako, prosvetni radnici koji rade kraće od 5 godina spadaju među najneobučenije za dramski rad (ibid). Dramski umetnici takođe se obrazuju putem edukativnih seminara i radionica, ili, ređe, kroz projekte i studijska putovanja.

Mogućnosti dramskog pedagoškog obrazovanja:

Neformalno obrazovanje dugo je bilo jedini način da se nastavnici i umetnici u Srbiji obuče za dramski pedagoški rad, jer još uvek ne postoji studijski program dramske pedagogije na bilo kom nivou (osnovne, master, specijalističke ili doktorske studije). Ta se situacija upravo sada menja. Dok smo pripremali konferenciju, u Srbiji je akreditovan prvi studijski program iz ove oblasti u širem smislu – master studije Primenjenog pozorišta na Akademiji umetnosti u Novom Sadu.

I u našem susedstvu i drugim evropskim zemljama ubrzano se otvaraju takve studije. Konferencija predstavlja više studijskih programa dramske i pozorišne pedagogije iz regiona i Evrope. Svoja iskustva prenose kolege iz Zagreba (Poslijediplomski specijalistički studij Dramske pedagogije na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu), Varšave (kurs Pozorišne pedagogije na Univerzitetu u Varšavi), Velike Britanije (pregled više studijskih programa) i drugih zemalja sveta (referat sa skupova Međunarodne asocijacije za dramu i obrazovanje IDEA).

Za one koji kompetencije stiču kroz rad, zanimljive su druge strategije. Među njima se ističe horizontalno povezivanje nastavnika i umetnika (npr. kroz seminare stručnog usavršavanja, ugledne časove, razmenu znanja i iskustava itd). Stoga Konferencija sadrži niz programa namenjenih afirmisanju i razmeni metodskih modela među praktičarima: radionice, odigravanje pozorišnih predstava praćeno razgovorima, bazar kreativnih ideja i postignuća, klupska druženja itd.

Programi se odvijaju na više lokacija: u Tašmajdanskom parku i Bitef Teatru (subota, 18. jun), Dečjem kulturnom centru Beograda (nedelja, 19. jun) i Malom pozorištu „Duško Radović“ (ponedeljak, 20. jun).

Na osnovu AGENDE, učesnici se opredeljuju koje programe žele da prate. Svi programi imaju za cilj unapređenje kompetencija za stvaralačko učenje i kreativno izražavanje, ali i povezivanje i saradnju umetnika, nastavnika, pedagoga, psihologa, socijalnih i omladinskih radnika, aktivista, radnika u kulturi…

Prijavljivanje za Konferenciju:

Prijavljivanje za učešće u Konferenciji otvoreno je do SREDE 15. juna u 24.00h.

Prijavljivanje je OBAVEZNO za sve koji žele da prate konferenciju, a vrši se isključivo on-line, preko veb portala dramagogija.

Konferencija je akreditovana kao stručni skup kod Zavoda za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja i nosi 2 boda. Prosvetni radnici koji žele sertifikat plaćaju punu ili umanjenu kotizaciju (1000 RSD, ako plaća škola/ustanova, a 750 RSD, ako plaćaju iz sopstvenih sredstava).

Konferenciju podržavaju Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije, Sekretarijat za kulturu grada Beograda i Ambasada Republike Poljske u Beogradu.


[1] Bliže određenje ove oblasti čiji predmet, metode i ciljevi još uvek nisu šire poznati kod nas, može se naći u članku Što sve može drama? dr Vlade Krušića, predsednika Hrvatskog centra za dramski odgoj (HCDO) i predavača na Poslijediplomskom specijalističkom studiju Dramske pedagogije na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, koji je ove akademske godine upisao prvu generaciju studenata.