Nakon 2000 download-a, Vodič i Priručnik u Rimskoj dvorani Biblioteke grada Beograda
13.marta, u sredu, u 19h, Vodič kroz kreаtivni drаmski proces i Priručnik zа interkulturаlno učenje kroz drаmu biće predstavljeni u Rimskoj dvorаni Biblioteke grаdа Beogrаdа. Svaka od publikacija je do sada imala preko 1000 preuzimanja sa sajta Bazaarta, što nesumnjivo govori o velikoj potrebi za ovom vrstom literature. Kao uvod u promociju, biće prikazan dokumentarni film Uključi me – razumeću, o primeni drame za usvajanje kulture dijaloga.
Dramski tekst VODENI BIK
Zoran i Zorica, mališani iz grada, bore se za očuvanje prirode u duhovitoj i poetičnoj dramskoj priči Vodeni bik. Ova scenska bajka nastala je po verovanjima iz okoline Vlasinskog jezera koja su zabeležili saradnici umetničke grupe SAGA. Dramu su kroz kreativni proces napisali Saša Rakef i Zoran Rajšić.
DOBAR DAN u muzičkom soliteru na Banjici
Ana i Mina vas pozivaju na druženje u vrtić Ljolja u četvrtak 07.marta 2013. godine u 19 časova.
Pripremili smo grickalice, sokove i dva specijaliteta:
Banjica sa bicikla:
Biciklista Srđan Canić obilazi Beograd i pravi biciklističke video – putopise.
Muzički soliter: Upoznajte Kapetana Terzu, Vidija, Variolu i Don Dadu koji sviraju, pevaju, snimaju, vozikaju se liftovima i prave buku. Od podruma do krova čuje se različita muzika, ali ono što ih spaja je soliter.
Recite DOBAR DAN i osvrnite se na svoj život 90-ih
Godine 1992. smo moja porodica i ja došli u Beograd. Bez ičega. Deca su bila mala. Živeli smo u kolektivnom vojnom smeštaju, u Žarkovu, pa na Banjici, u blizini pet Banjičkih solitera. Godine 2008. sam se teško razbolela, a 2009. zbog toga otišla u invalidsku penziju. Oporavak je dugo trajao. Onda su počeli da se nižu radosni događaji. Godine 2011. ćerka se udaje. Rađa se naše prvo unuče. Useljavamo se u novi stan na Bežanijskoj kosi. Ali, čeznem za Banjicom. U oktobru 2012. useljavamo se u soliter! Danas pevam sa svojom pevačkom grupom. U četvrtak ću Vam sa drugaricama pevati i pričati svoju priču.
Ljiljana Šćekić
Treće tematsko veče: Pogledaj Banjicu iz drugog ugla
U četvrtak 21. februara u 19 časova razgovarali smo sa arhitektama koje su projektovale Banjicu Aleksandrom Stjepanovićem i Slobodanom Drinjakovićem, o izgradnji stambenog kompeksa na Banjici.
Razgovor je vodila Marina Milivojević-Mađarev u vrtiću «Ljolja», Crnotravska 11v.
Drugo veče posvećeno Banjici – štitu Beograda
Još od početka XX veka na teritoriji Banjice bili su smešteni Kraljevska vojska i hipodrom. Kasarna XVIII pešadijskog puka ostala je upamćena po tome što je tokom II svetskog rata pretvorena u koncentracioni logor Banjica. Brojna arhivska građa svedoči o strateškoj važnosti ovog mesta. Naselje, koncipirano kao vojni, policijski, upravni i stambeni kompleks, samo je produžetak davno započete tradicije u kojoj i danas živimo.
Mali princ, dramatizacija
Dramski tekst Mali princ nastao je procesnim postupkom koji su sa Omladinskim pozorištem PATOS iz Smedereva vodile rediteljka Sunčica Milosavljević i glumica Danijela Stojković kroz dramatizaciju kultne knjige Antoana de Sent-Egziperija. Proces je osmišljen i vođen prema razvojnim potrebama mladih članova pozorišta, kao prilika da se kroz dramu ispitaju pojmovi ljubavi, prijateljstva, odgovornosti, smrti, ambicije, sujete itd. Proces i predstava su produkcija Centra za kulturu Smederevo.
Art Fora na Banjici iz drugog ugla
Prvi sastanak sa stanarima Banjice pod nazivom Reci DOBAR DAN i pogledaj Banjicu iz drugog ugla održan je u četvrtak 7. februara u 19 časova u vrtiću Ljolja, PU Čika Jova Zmaj. Kroz priču o šest milenijuma života na Banjici vodio nas je multimedijalni umetnik Zoran Rajšić, a njegova gošća bila je biolog Aleksandra Zatezalo. Specijalni gost bio je reditelj i ornitolog, borac za zaštitu banjičke šume, Timoti Džon Bajford.
O čemu smo pričali na prvom sastanku:
Reci «Dobar dan» i pogledaj Banjicu iz drugog ugla
Umetnost u lokalnoj zajednici: umetnost za akciju
Artivistički projekat Art Fora /ART4A/ – Umetnost za akciju odvija se paralelno u Beogradu, Smederevu, Nišu i Zrenjaninu. Kroz niz umetničkih akcija, projekat ohrabruje građane da se oglase, deluju i neguju solidarnost i traži način da se povrati odgovornost za zajednički prostor i život. Umetnici okupljeni oko beogradskog projekta postavili su sebi pitanje – kako se dogodilo da više ni „Dobar dan” ne kažemo jedni drugima kada se sretnemo u hodniku ili liftu?